Kriminal · Alžir · Algiers Court of Appeals (retrial); Supreme Court of Algeria (cassation ruling)
Masovni proces u Alžiru za brutalno ubojstvo aktivista Djamel Bensmaila
Devedeset i četiri osobe suočit će se s novim suđenjem u Alžiru 1. ožujka 2026. zbog nasilja iz 2021. u regiji Kabylie, nakon što je Vrhovni sud poništio ranije presude koje su sadržavale desece smrtnih kazni, a koje su prema Amnestyu međunarodnom obilježene torturam i politički motiviranim optužbama.

Spaljeni šume u Kabíliji.
U ožujku 2026. ponovno će početi masovni proces u Alžiru protiv 94 osobe optužene za nasilne događaje iz kolovoza 2021. u Kabylie, nakon što je Vrhovni sud u studenom 2024. poništio sve prethodne presude, uključujući 56 smrtnih kazni. Originalni proces iz listopada 2023. bio je ozbiljno kompromitiran: najmanje pet optuženika izjavilo je da je bila primijenjena električna mučenja, pokušana voda-torture i prijetnje silovanja kako bi se izvukle признаnја, a suci nisu istraživali te tvrdnje. Najmanje deset osoba osuđenih na smrt čini se da je procesuirano isključivo zbog političke pripadnosti opozicijskoj skupini MAK, a četiri od njih su dokumentirano bila izvan Alžira tijekom događaja.
Ključne činjenice
- Devedeset i četiri osobe zakazane su za retrial 1. ožujka 2026. pred Apelacijskim sudom u Alžiru.
- Pedeset i šest osoba osuđeno je na smrt u originalnom suđenju iz listopada 2023., uključujući 49 osoba u dvorani i 7 in absentia.
- Vrhovni sud Alžira poništio je presudu apelacijskog suda 28. studenog 2024. i naredio novi proces.
- Najmanje pet optuženika tvrdilo je da je bilo primijenjena tortura tijekom pritvora, uključujući električna mučenja, pokušanu vodu-torturu i prijetnje silovanja kako bi se izvukle признаnја.
- Suci u originalnom procesu odbili su istraživati tvrdnje o mučenju i kazali su optuženicima da sami podnesu pritužbe.
- Alžirska televizija emitirala je navodne priznanja od 12 optuženika prije bilo kakve presude, što narušava pretpostavku nevinosti.
- Najmanje deset osoba osuđenih na smrt čini se da je procesuirano isključivo zbog političke pripadnosti opozicijskoj grupi MAK.
- Četiri od tih deset optuženika dokumentirano su bila izvan Alžira u vrijeme događaja iz kolovoza 2021.
- Pedeset i dva optuženika ostaju u pritvoru prije novog suđenja.
- Alžir nije izvršio ni jednu smrtnu kaznu od 1993. godine.
Muškarac koji je došao da gasi vatru
Izveštaj iz alžirske sudske sale
Sudska sala je dovoljno velika za devedeset optuženika, a ipak premala za težinu ovog slučaja.
Sede u dugim redovima. Neki gledaju u pod. Drugi nepomično zurе napred. Advokati pregledavaju fascikle, sudije uređuju dokumente, uniformisani stoje pri vratima. Ovo nije običan kazneni proces. Ovo je pravna obrada dana kada je celo društvo izgubilo kontrolu.
Ispred sudskog zgrade buja saobraćaj Alžira. Unutra se radi o nekoliko sati u августu 2021.
O vatri.
O strahu.
O glasinama.
I o čoveku koji je u pogrešno vreme na pogrešnom mestu hteo da učini pravo.
Džamel Benmejl je bio umetnik. Muzičar. Aktivista. Jedan od onih ljudi koji nisu mogli da gledaju ako su drugi trebali pomoć. Kada su ogromne šumske požari izbili u Kabíliji i deseci ljudi su umrli, spakuje stvari i vozi se više od tri stotine kilometara do Larbaâ Nath Irathen. Nije kao vatrogasac. Nije u nalogu države.
Kao dobrovoljac.
Tada niko nije znao tačno zašto se požari tako brzo šire. Političari su govorili o piromancima. Na radiju su kruživale upozorenja. Na društvenim mrežama glasine su cirkulisale brže kroz vodove nego plameni kroz šume. Nepoznata lica su iznenada postala sumnjiva. Svaki nepoznati automobil mogao je da pripada piromanu. Strah je loš istražitelj.
Kada je Benmejl stigao u grad, pomoćnik je u roku od nekoliko minuta postao osumnjičeni.
On sam je tražio zaštitu kod policije.
To je bila razumna odluka.
Nije mu spasila život.
Pred policijskom stanicom masa je rasla. Glasovi su postali vrišti. Vrišti su postali pretnje. Konačno je mob probio barijere. Policajci su izgubili kontrolu. Muškarac koji je verovao da je bezbedan iza zidina države, izvučen je napolje.
Ono što se zatim desilo, potreslo je ceo Alžir.
Umetnik je probiван.
Gazdan.
Poniževan.
Njegovo telo je vuče kroz ulice.
Konačno je spaljen.
Deseci pametnih telefona su snimili događaj. Neki počinioči su sami sebe snimali. Drugi su pozirali pored lešа. Dok je dim još uvek dizao, slike su krenule na svoj drugi put – ne više kroz ulice, već kroz internet. Milioni su gledali kako se društvo samo posmatralo kako se moralno raspada.
Skoro jednako čudno kao samo delo bila je reakcija njegovog oca.
Dok se na društvenim medijima već pojavljuje mržnja prema Kabíliji, Nuridin Benmejl se pojavio pred kamerama. Molио je Alžirance da ne čine celu regiju odgovornom za ubistvo. Nije bilo poziva na osvetu. Nije bilo osvete. Samo želja da zemlja ne padne zbog ovog zločina. Mnogi posmatrači su ubeđeni da su ta reč sprečila dalju eskalaciju.
Država je odgovorila bez premca istražnom talasом.
Preko devedeset osoba je uhapšeno.
Optužbe su se prostirala od namere za ubistvo preko torture i piromanja do optužbi povezanih sa terorističkim udruženjima. Istražitelji su se oslanjali posebno na stotine video zapisa koje su sami počinioči i gledaoci snimili. Mobilni telefoni su postali dokazi. Selfiji su postali optužnice.
U novembru 2022. sud je izrekao teške presude.
Deseci smrtnih presuda.
Dodatne dugogodišnje kazne robije.
Opraštanja za druge optuženike.
Ali nad procesom je od početka lebdela senka.
Organizacije za ljudska prava kritikule su ozbiljne procedualne nedostatke. Nekoliko optuženika je izjavilo da su njihova признания donesena pod torturam. Branilci nisu mogli u potpunosti da ispituju policijske svedoke. U državnoj televiziji, ubrzo nakon hapšenja, prikazane su snimke navodno priznanjajavnih – dugo pre nego što bi sud odlučio o krivici ili nevinosti. Za juriste je to napad na pretpostavku nevinosti.
Vrhovni sud je konačno poništio presudu u žalbi.
Ne zato što do ubista nije došlo.
Ne zato što bi bilo dileme u vezi sa žestinom zločina.
Već zato što i najgori optuženi ima pravo na pošten proces. Baš o tome sada sud žalbi ponovo raspravlja – sa 94 optuženika na optuženičkoj klupi.
U sali se radi dugo o više nego o Džamelu Benmejlu.
Radi se o osnovnom pitanju svakog pravnog sistema:
Može li sud postići pravdu kada je cela zemlja već donela presudu?
Pred sudijama sede ljudi kojima su slike zauvek prethodile.
Iza njih sedi porodica čoveka koji nikada neće vratiti kući.
Između obe strane leži hiljade stranica dokumenata.
I preko svega lebdi ista rečenica koju se u Alžiru od tog августа iznova čuje:
Došao je da gasi vatru.
I sam je postao žrtva vatре koja nije počela u šumi, već u glavama ljudi.
Dubinska analiza
U kolovozu 2021., tijekom katastrofalnih požara u Alžiru koji su usmrtili najmanje 90 osoba, 38-godišnji umjetnik, glazbenik i aktivist građanskog pokreta Djamel Bensmail dobrovoljno je vozio približno 320 kilometara od svoga rodnog grada Miliane u регион Кабилија kako bi pomogao u gašenju požara. Čak je i objavio na društvenim mrežama prije odlaska da ima namjeru pomoći. Međutim, kada je stigao u Larbaâ Nath Irathen, ljuti se narod zmotao jer ga je primio za piromana jer je bio stranac u području. Tražeći zaštitu, Bensmail je dobrovoljno ušao u lokalnu policijsku postaju i objasnio policajcima da je došao samo da pomogne. Ipak, sve veći gneždac je preplavio policijsku postaju, savladao je policajce i odvukao Bensmaila van. Pretučen je, bodljiv više puta, spaljiv je živoga i njegovo je tijelo oskrnavljeno. Neki počinitelji su snimili napad i objavili videe i samofotkе na internetu, što je izazvalo nacionalni šok i ogorčenje. Slučaj je dobio dodatnu političku dimenziju kada su vlasti tvrdile da neki osumnjičeni imaju veze s MAK-om, zabranjenim kabilskim pokretom za neovisnost — tvrdnja koja ostaje osporena. BensMailov je otac, umjesto da poziva na osvetu, javno pozvao ljude da ne krive cijeli регион Кабилија i da se suzdržavaju od osvete, gesta koja je широко признава као помоћност у спречавању даљег етничког заоштрвања између арапске и кабилске заједнице. Арестирано је више од 90 осумњичених. На прву судску расправу 2022., 49 осумњичених је осуђено на смрт (у пракси еквивалентно доживотном заточењу, јер Алжир није извршио егзекуције од 1993.), остали су добили затворске казне од два до десет година. На жалби 2023., потврђено је 38 смртних казни, 27 осумњичених је ослобођено, а остали су добили казне од три до двадесет година. Алжирски је Врховни суд касније укинуо суђење у жалбеном поступку, позивајући се на озбиљне процедуралне мане, укључујући наводе о исповједима извученим под мучењем, ускраћивању права на суочавање свједока полиције, прављивом ослањању на писане исправе и телевизијским 'исповједима' емитованим прије него што је пресуда достигла. Пролајетa 2026., нова суђењa од 94 осумњичена почела је пред Апелационим судом у Алжиру. Амнести интернешнал позвао је на потпуно поштовање стандарда правичног суђења, исклучивање било којих доказа који су могли быти добивени мучењем, и неприметање смртне казне.
Vremenska crta
Slijed događaja u ovom predmetu, od onoga što se dogodilo do konačne odluke suda, redoslijedom kojim ih je iznio sam sud.
Kolovoz 2021.
Događaj
Razarajući šumski požari haraju Alžirom, ubijajući najmanje 90 osoba. Vladini službenici tvr sve su mnogi požari namjerno izazvani, što je izazvalo rasprostranjena paniku.
Kolovoz 2021.
Događaj
Djamel Bensmail objavljuje na društvenim mrežama namjeru da pomogne, zatim vozi približno 320 km od Miliane do Larbaâ Nath Irathen, Кабилија, kako bi pomogao u gašenju požara.
Kolovoz 2021.
Događaj
Po dolasku, ljuti narod greškom primjenjuje Bensmaila za piromana jer je stranac. Traži utočište u lokalnoj policijskoj postaji. Gneždac prepada postaju, savladava policajce, odvlači Bensmaila van, bije ga, bodljiv ga više puta i spaljuje živoga. Njegovo tijelo je oskrnavljeno. Videozapisi i samofotkе se snimaju i dijele na internetu.
Kolovoz–konac 2021.
Istražni postupak
Policija je hapsila više od 90 osumnjičenih. Tužiteljstvo je pokrenulo optužbe uključujući premedi tanu ubojstvo, mučenje, piromaniju, formiranje terorističke udruge i napad na državne institucije. Neki su osumnjičeni navodno povezani sa zabranjenim MAK pokretom za neovisnost.
2022.
Suđenje
Prvo suđenje završava. Sud je осudio 49 осумњичених на смрт и остале на затворске казне од два до десет година. Неколико осумњичених је осуђено in absentia.
2023.
Жалба
Апелациони суд измјењује пресуде: 38 смртних казни потврђене (ефективно доживотно заточење s обзиром на морториј Алжира на егзекуције од 1993.), 27 осумњичених ослобођено, остали осуђени на три до двадесет година затвора.
Датум не наведен
Преглед Врховног суда
Алжирски Врховни суд укида пресуду жалбеног суда, позивајући се на наводе о исповједима извученим под мучењем, ускраћивању права на суочавање свједока полиције, прем крајњем ослањању на писане исправе и телевизијским 'исповједима' емитованим прије него што је пресуда достигнута.
Пролајеће 2026.
Нови суђење
Ново суђење од 94 осумњичена почиње пред Апелационим судом у Алжиру. Амнести интернешнал позива на поштовање стандарда правичног суђења, исклучивање доказа који су могли biti добивени мучењем и неприметање смртне казне.
Snaga dokaza
Koliko je težine svaki dokaz imao u vlastitom obrazloženju suda - duža, tamnija traka znači da se sud više oslonio na njega pri donošenju odluke. Ovo odražava obrazloženje koje je iznio sud, a ne neovisnu procjenu predmeta.
Видеозаписи и samofotkе снимљени од стане починитеља, дијељени на интернету
95/100Полицијска сведочења од стане припадника са места
70/100Исповједи осумњичених (оспорене као могуће примор)
45/100Судско-морфолошки или морфолошко-аутопсијски налази
75/100Bensmaиlov социјални medijski post prije odlaska koji показује намjeru
50/100Писане исправе (критиковане од стане Врховног суда)
35/100Наводи о MAK afikljaciji
25/100Uključene osobe
Osobe navedene u presudi i uloga koju je svaka od njih imala - na primjer optuženik, svjedok ili vještak koji je svjedočio.
Djamel Bensmail
Жртва · Художник, музичар и активист Hirak движења за грађанске правосуђе
Otac Djamel Bensmaila (ime nije navedeno u presudi)
Član obitelji žrtve · Opaljeni otac i javni moralni glas
94 осумњичена (имена нису појединачно наведена у presudi)
Optuž eni · Чланови гнежђа; неки су навођени од власти да имају везе са заб рањеним MAK покретом
Amnesty International (организација, não osoba)
Посматрач људских права · Међународна НГО која надзире потпуност правичног суђења
Zašto je sud tako odlučio
Vlastiti razlozi suda za donesenu presudu, navedeni redoslijedom kojim ih je sud iznio - ne rangiranje po pravnoj važnosti, već samo redoslijed kojim se pojavljuju u presudi.
- Видео и фотографске доказ е документирајући напад, распростр ањан и од стране самих починитеља на интернету, обезбedили су директан доказ криминала и идентификацију учесника
- Свиђења и полицијска сведочења смештајућа осумњичене на месту јавног убиства на полицијској постаји у Larbaâ Nath Irathen
- Оптужбе за премедитану убиство, мучење и пиромању подржане судско-морфолошким налазима показујућим да је Bensmail био претучен, пројбодљив, спаљен живога и му tijelo оскрнављено
- Наводне исповједи осумњичених, мада je Врховни суд касније нашao да су могле biti извучене под мучењем, чинећи њихову доказну вриједност спорном
- Наводне организацијске везе неких осумњичених са забрањеним MAK покретом за neovisnost, podržavajući додатне оптужбе за formiranje теrorističke удруге и напад на државне институције
- Врховни суд је укинуо жалбену presudi због процедуралних повреда: присилне исповjeди, неспособност одбране да суочи полицијске свједоке, прекомјерно ослањање на писане исправе и пред- пресудне телевизијске исповједи
Često postavljana pitanja
Ko je bio Djamel Bensmail?
Djamel Bensmail је био 38-godišnji алжирски художник, музичар и активист грађанског движења из Miliane. Убијен је од стане гнежђа у августу 2021. док се добровољно јавио да помогне у гашењу шумских пожара у Kabiliyi.
Зашто је Djamel Bensmail убијен?
Према резимеу случаја, люти се наро к у Larbaâ Nath Irathen замотанao је за piromana јер је био странац у подручју. У ствари је путовао приб ліжно 320 километара од Miliane управo да би помогао у гашењу пожара.
Шта се десило када је Bensmail потражио заштиту полицијској постаји?
Bensmail је добровољно ушao у локалну полицијску постају и објаснуо полицајцима да је дошао само да помогне. Међутим, све већи гнежђац је preplavio постају, savладao је полиције и odvукao ga vani, где је био претучен, пројбодљив више пута, спаљен живога и му tijelo оскрнављено.
Су ли починитељи снимили криминал?
Да. Према резимеу случаја, неки су починитељи snimili напад и објавили видее и samofotkе на интернету, што је изаз вало национални шок и ogorčenje у Алжиру.
Какве су оптужбе покренуте против osumnjičenih?
Оптужбе су укљyчивale премедитану убиство, мучење, pyromaniju, формирање теrorističke udruгe и напад на државне институције.
Какви су исходи првог суђења у 2022.?
На првом суђењу у 2022., 49 осумњичених је осуђено на смрт, остали су добили затворске казне од два до десет година.
Да ли Алжир стварно извршава egzekucije?
Према резимеу случаја, Алжир није извршио ни једну егзекуцију од 1993. године. Дакле, у пракси су смртне казне еквивалентне доживотном затвору.
Шта се десило на жалби 2023.?
На жалби 2023., потврђено је 38 смртних казни, 27 осумњичених је ослобођено, остали су добили казне од три до двадесет година.
Зашто је Алжирски Врховни суд укинуo жалбену presudi?
Врховни суд је укинуo жалбену presudi позивајући се на озбиљне процедуралне мане, укључујући наводе о исповједима извученим под мучењем, ускраћивањем права на суочавање свједока полиције, прекомјерним ослањањем на писане исправе и телевизијским 'исповједима' емитованим прије него што је пресуда достигнута.
Шта се десава са случајем пролајећа 2026.?
Пролајећа 2026., ново суђење од 94 осумњичена почело је пред Апелационим судом у Алжиру.
Какву је улогу MAK имао у овом случају?
Власти су tvrdile да су неки осумњичени имали везе са MAK-om, забрањеним кабилским покретом за neovisnost. Резимеу случаја напомиње да та твр дња остаје оспорена. Наводна веза је дала случају додатну политичку димензију.
Каква је била реакција Bensmaиlovog оца на его синовљеву smrt?
Umjesto да позива на osvetu, Bensmaиlov је отац јавно позвао по раду не кривити цијели регион Кабилија и да се су здрже од освета е. Резимеу случаја напомиње да је то широко признато као допринос спречавању даљег етничког заоштр вања између арапске и кабилске заједнице.
Колико су осумњичених аресTирани у вези са убиством?
Према резимеу случаја, више од 90 осумњичених је арестирано у вези са случајем.
Шта је Amnesty International рекла о овом случају?
Amnesty International је позвала на потпуно поштовање стандарда правичног суђења, исклучивање било којих доказа који су могли biti добивени мучењем и неприметање смртне казне.
Које су специфичне повреде правичног суђења идентифицирале Врховни суд?
Врховни суд је идентифицирао наводе о исповједима извученим под мучењем, ускраћивању права на суочавање свједока полиције, прекомјерном ослањању на писане исправе и телевизијским 'исповједима' емитованим прије него што је пресуда достигнута.
Је ли намјера Bensmaila да помогне у гашењу požара документирана прије njegove smrti?
Да. Према резимеу случаја, Bensmail је objavio на društvenim mrežama prije odlaska из Miliane да је намjeran путовати у регион Кабилија да помогне у гашењу požara.
Каква је била шира контекст Bensmaиlovog убиства?
Убиство је произашло током разаравајућег шумског požara кризе у Алжиру у августу 2021. који је убио најm anje 90 osoba. Случај је такође расплетан са етничким tenzijama између арапске и кабилске заједнице, и наводним укључивањем забрањеног кабилског separatističkog покрета.
Зашто се број осумњичених разликује кроз разне фазе суђења?
Резимеу случаја наводи 49 смртних казни на первом суђењу, 38 потврђених и 27 ослобођених на жалби, и 94 осумњичена на новом суђењу. Различити су бројеви рефлексија ослобађања, процедуралних измјена и Врховног суда решење да наредим потпуно ново суђење после укидања жалбене presudi. Тачни су разлози за све бројчане разлике нису потпуно објашњени у резимеу случаја.
Каква је била значајност телевизијских исповjeди у овом случају?
Емитовање исповједи на телевизији пре него што је било која пресуда достигнута је идентифицирано од стане Врховног суда као једна од озбиљних процедуралних мана opravdavajući укидање жалбене presudi. Она покреће питања правичног суђења везана за заоштрвање поступака и претпоставку невиности.
Је ли смртна казна у овом случају правно одређена као одлика доживотне робије?
Формално су различите казне под Алжирским правом. Међутим, у пракси, резимеу случаја наводи да Алжир није извршио ни једну егзекуцију од 1993., чинећи смртне казне функционално еквивалентнима доживотној робији у смислу actual ishoda, мада то остаје оспорено питање људских права s обзиром на Amnesty International позиве да смртна казна не буде наметнута.
Који су судови укључени у Bensmaиlov случај?
На основу резимеу случаја, случај је слушан од стане судова прве инстанце 2022., апелационог суда 2023., Алжирског Врховног суда koji је укинуo жалбену presudi, и Апелационог суда у Алжиру где је ново суђење почело пролајећа 2026.
Је ли овај случај политички осетљив у Алжиру?
Да. Резимеу случаја га описује као имајућа додатну политичку димензију због tvr дње власти да су неки осумњичени имали везе са MAK-om, забрањеним кабилским покретом за neovisnost. Случај је такође расплетан са арапско-кабилском zajedničkom tenzijom, мада су политичка те врдља оспорена.
Zašto je to važno
Proces postavljanja novih kazni na temelju iste kontaminirane dokaze predstavljao bi arbitrarnu kaznu prema međunarodnom pravu. Slučaj otvara hitna pitanja o Alžirovoj upotrebi široko formuliranih antiustaških zakona za procesuiranje opozicijskih aktivista i novinara, te o njegovu poštovanju međunarodnih standarda fer suđenja, posebno u pogledu prihvatljivosti priznanja izvučenih mučenjem.
Izvori
Presuda u žalbenom postupku (94 optuženika)
Poređenje prve presude – žalbe
Promene prva presuda → žalbeni postupak
Udeo smrtnih kazni u žalbenom postupku
Ishodi postupka
Zaključna razmatranja
Sudovi izriču presude. Mogu da navedu krivicu, izreknu kazne i zatvore spise. Ono što ne mogu je da vrate sat unazad, u trenutak kada je razum ustuknou pred strahom i čovek prestao da bude čovek drugom čoveku.
Slučaj Džamela Benmejla stoga ne govori samo o ubistanju. On priča o krhkosti društva kada nepoštenje brže raste nego sigurnost i glasine postaju glasnije od činjenica. Plameni koji su tada krojili šume ostavili su spaljenu zemlju. Ali plameni straha ostavili su nešto nevidljivo: trenutak u kojem je masa verovala da može da sudi bez dokaza.
Možda se u tome nalazi prava tragedija. Ne to što je jedan čovek postao žrtva, već da su mnogi pojedinci nakratko prestali da misle kao pojedinci. Iz komšija postala je masa, iz glasova zbor, iz odgovornosti anonimnost. Svaki je nosio samo mali deo krivice – i upravo zato je na kraju postala toliko ogromna.
Sudije će odlučiti o zatvorskim kazama. Istorija će suditi o nečem drugom. Pitaće zašto je čovek koji je došao da brani tuđe kuće od vatre sam ostao bez zaštite. I sećaće se da otac žrtve upos svi bol nije pozivao na osvetu, već na razbornost. Možda je to bila najveća čin celog slučaja.
Jer na kraju, veličina pravnog sistema ne meri se time kako strogo kaži, već time da li ostaje pošten i kada zločin čini da se mere čine nemoguće. Upravo tu počinje najtežи posao suda – i možda i najeznačajniji.